Za radio Mostarsku panoramu i 53. emisiju religijske kulture „Živi Mostovi“, autora i urednika mr. sc. Zorana Zekića, o aktualnim temama Crkve u Mostaru i Hercegovini, govorio je mr. sc. don Ivan Turudić, župnik Župe sv. Ivana apostola i evanđeliste u Mostaru, dekan Mostarskog dekanata i svećenik sa poslijediplomskog studija Mariologije u Rimu gdje je i stekao titulu magistra znanosti.
Na početku školske i pastoralna godina, ali i ove najveće mostarske župe, don Ivan je govorio o aktivnostima kako za školsku djecu u smislu vjeronauka, tako i za druge skupine od čitača i ministranata, pjevača, velikih i malih zborova i drugih aktivnosti za mlade. Mladi su ti u koje trebamo više polagati nade i pružiti im mogućnost napredovanja i istraživanja kako produbljivanja svoje vjere, tako i društva. Progovorio je i o važnosti odgoja i obrazovanja i možda propust što nisu osnovane i katoličke škole, za što i sada možda nije kasno.
Iduća godina je godina jubileja kršćanstva 2025., koju papa Franjo vidi kao prigodu za promišljanje i jačanje vjere. Kao mostarski dekan don Ivan je lani imao kontakte i sa Sarajevskim dekanatom, te planiraju i dalje surađivati i međusobno se uvezivati. Možemo primijetiti da je jedno vrijeme, bila tendencija da se gradovi povezuju ili pobratimljuju, pa i neke župe iz Hercegovine sa onima u Posavini i Središnjoj Bosni, Slavoniji ili Dalmaciji, sa čim treba nastaviti na realnim ambicijama.
Kada je u pitanju broj i pastoralni raspored svećenika našeg Mostarskog dekanata, don Ivan ističe kako je trenutačno stanje dobro i uz neke premještaje ili odlazak na studij, pokrivene su sve župe i osnovne potrebe. Primijetili smo kako je dubrovački biskup Roko Glasnović, i splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, ali i drugi biskupi kako i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, dosta mijenjali svećenike po župama, i pretpostavka je da je to jedan zajednički stav, da se svećenici ne trebaju zadržavati na župama po nekoliko desetljeća, nego da je neko optimalno vrijeme oko deset godina.
Don Ivan je završio poslijediplomski studij u Vatikanu, i to na području teologije Blažene Djevice Marije, odnosno Mariologije. Kompetentan je i stručan i za analizu ili osvrt na posljednje dokumente i dekrete vezane za ovu temu, kao i stanje po pitanju Župe Međugorje. Na tom tragu smo ga i pitali ima li što novo po pitanju kriterija oko razlučivanja ukazanja ili sve ide u kontinuitetu i na dobrobiti vjernog puka, na što nam je kazao da treba razlikovati javne i privatne objave. Uz to, tu je i samo vjerovanje i kredo vjere od nicejsko-carigradskog vjerovanja, do tradicije kao i crkvenog učiteljstva. Također, tu treba razlikovati ukazanje i viđenje, jer nije isto. Ukazanje je za širu zajednicu dok je viđenje osobno iskustvo vjere. Po pitanju fenomena Međugorja, važno je da je pastoral nastavljen, što je bilo omogućeno i do sada, da je procedura u Dikasteriju za nauk vjere koji je temeljito uključene, uz mogućnost djelovanja i samog Svetog oca, ali i da bez obzira na konačni ishod, to ne obvezuje vjernike. Dodao je kao Mariologija, kao teološka disciplina ili kolegij na fakultetima, ne može bez drugih predmeta i teoloških grana, kao što su egzegeza Starog ili Novog zavjeta, Kristologija, Liturgika ili općenito pastoral.
Kada je u pitanju gradnja katedrale Krista Kralja u Mostaru, preko puta hotela Ere i Mepasa, za sada nema novih detalja i sve je zastalo zbog dozvola gradskih vlasti, primijetivši da proces traje zbilja predugo i da mu se još uvijek ne nazire kraj, a da njegova župa sa sedamnaest tisuća vjernika je u dosta skučenim prostorijama i skromnim uvjetima. Govorio je i o planiranom hodočašću i posjetu Vatikanu, i usputnim znamenitostima, na tragu Jubilarne 2025. godine kršćanstva, koje će se dogoditi poslije Uskrsa, u razdoblju od 11. do 16. svibnja iduće godine.
Mr. sc. don Ivan Turudić, zajedno sa kolegom i župnikom Župe svetog Matej na Rudniku u Mostaru don Tomislavom Ljubanom, nedavno je proslavio 25 godina svećeništva i na tome mu iskreno čestitamo i želimo da proslavi i sljedeće obljetnice. Do sada je u ovih 25 godina, bio u župama od Katedrale, do Bijelog polja, Čapljine, Tepčića i ponovno Mostara, dosta je toga napravio, a vjerujemo da će i ubuduće raditi za opće dobro, i dobrobit vjere u Mostaru i Hercegovini.
