Liturgijska godina i svjetovna godina, tema je 68. emisije iz religijske kulture „Živi mostovi“, urednika i voditelja mr. sc. Zoran Zekić. Svjetovna Nova godina započela je 1. siječnja. To je tradicija još iz vremena kalendara iz Rimskog carstva i kasnijih reformi u srednjem vijeku koji nisu radikalno promijenjeni, osim u razlici za 14 dana. Odnosno Gregorijanski kalendar je pomjeren za dva tjedna zbog prijašnjih kašnjenja u starom Julijanskog kalendara. Liturgijska ili Crkvena godina ne bavi se ovim pitanjem jer za Katoličku crkvu su ključni događaji, prije svega Uskrs kao najvažniji događaj i temelj vjere u Isusa Krista, uz ostale događaje, prije svih Božić koji je 25. prosinca, a svi ostali događaji su u službi ova dva vremena, i predstavljaju „Vrijeme kroz godinu“
Liturgijska godina se sastoji od: Božićno vrijeme, Uskrsno vrijeme i Vrijeme kroz godinu. Ova dva prva vremena su ključna, dok je između njih „Vrijeme kroz godinu“. Božićno vrijeme počinje prvom nedjeljom Došašća ili Adventa a završava drugom nedjeljom poslije Nove godine kada je Krštenje Gospodinovo, sada u proteklu nedjelju. U ovo vrijeme ulaze 4 nedjelje Došašća, sam blagdan Božić, Nova godina, Bogojavljenje ili Tri kralja i na kraju Krštenje Gospodinovo.
U ovom vremenu se prikladno mijenja i boja liturgijskog ruha, u vrijeme Došašća svećenik nosi ljubičastu boju koja je znak pokore i priprave za nadolazeće rođenje Sina Božjega, dok je na same blagdane i svetkovine bijela boja misnice kao znak jednog veselja i radosti.
Nakon Božićnog vremena dolazi Vrijeme kroz godinu. Ono traje do početka Uskrsnog vremena i kroz ove nedjelje se nosi zelena boja liturgijskog ruha.
Uskrsno vrijeme je najduže i ono počinje na Čistu srijedu ili Pepelnicu i traje kroz cijelu Korizmu, velike dane, odnosno od Cvjetnice do Uskrsa i nadalje još pedeset dana nakon Uskrsa sve do Duhova ili Pedesetnice kada se slavi i rođendan Crkve. U ovom razdoblju dominiraju boje liturgijsko ruha tako da se počinje i završava crvenom bojom, znakom krvi, vatre i mučeništva, uz Veliki petak, a kroz Korizmu ljubičastom bojom kao pokorničkom te za vrijeme svečanog Uskrsnog ili Vazmenog bdijenja i samog blagdana Uskrsa, koji je dva dana, bijelom bojom.
Nakon Uskrsnog vremena ponovno je Vrijeme kroz godinu i ponovno se nosi zelena boja misnog ruha. Ovo razdoblje je ponovno do početka nove liturgijske ili crkvene godine u prosincu.
U godini od 365 dana su 52 nedjelja, od kojih je najviše onih nedjelja Vrijeme kroz godinu, njih 34, a završavanju nedjeljom Krista Kralja uoči prve nedjelje Došašća.
Centralni događaj Katoličke crkve i same katoličke vjere je Uskrs i stoga je ovo vrijeme i najvažnije, i obilježeno je brojnim sadržajima, kako pokorničkim, tako i liturgijskim i sadržajno je najviše obreda u ovom periodu.
Budući se Uskrs pomjera, jer prati se početak proljeća 21. 3. i položaj punog mjeseca – uštapa, nije vezan za datum, nego se svake godine nanovo određuje zbog cijelog Velikog tjedna i važnosti vremenskog slijeda, posebice velikih dana, od Cvjetnice do Velikog četvrtka, Velikog petka, Velike subote i Uskrsne nedjelje.
Liturgijska godina, ne prati svjetovnu godinu, jer prati religijski život i vjerske sadržaje. Ipak, nije niti u sukobu, nego se jednostavno nadopunjuju, zajednički na dobrobiti čovjeka i općeg dobra i potreba čovječanstva. Nažalost, i sam kalendar je izvor prijepora između rastavljene braće i još uvijek se kroz ekumenizam nije uspjelo doći do jedinstvenog rješenja. Treba raditi na jedinstvu kršćana, a tu su i inicijative da se odredi jedan zajednički datum za slavljenje Uskrsa pravoslavaca i katolika.
