Mostar, 19.10.2023. godine
U trećoj emisiji „Živi mostovi“, koja se bavi religijskom kulturom i društvenim pitanjima, razgovarali smo s ravnateljicom Gimnazije Mostar prof. Ankicom Čović povodom predstojeće proslave 130. godina rada. U četvrtak 26. listopada će u staroj Gimnaziji na Španjolskom trgu u Mostaru i biti posebice svečano, jer će škola proslaviti ovu značajnu i hvale vrijednu obljetnicu utemeljena i početka rada od vremena Austro-ugarske monarhije, preko Kraljevine Jugoslavije i drugih država, sve do danas.
Sama građevina škole Gimnazije je dosta vidljiva, i oko nje su stalno neka zbivanja, bilo da su sportska natjecanja na terenima iza škole ili prema šetnici kulturna zbivanja, i možemo kazati da je nakon Starog mosta, najčešći motiv na fotografijama ili snimkama iz Mostara. Turisti i prolaznici, te brojne generacije koje su već završile i slave obljetnice mature, žele ponovno doći u Gimnaziju i osjetiti tu prošlost i tradiciju.
Tijekom ove dosta duge povijesti od 130. godina, za naše krajeve, Gimnazija je osnovana 1893. godine na Luci, a nakon 5 godina je izgrađeno jedno krilo današnje zgrade, a kasnije i cijela zgrada škole, prema nacrtima češkog arhitekte Františeka Blažeka, i današnji izgled joj je od 1902. godine. Zgrada je u pseudomaurskom stilu i posebice je krase lukovi oko prozora, stropovi, lukovi unutar zgrade i stupovi, dok je ispred zgrade fontana.
Bila je jako popularna u Kraljevini Jugoslaviji, zvala se i po pjesniku Aleksi Šantiću, ali su je i pohađali povjesničar Vladimir Ćorović, pjesnik Dimitrije Mitrović i Predrag Matvejević, političar Džema Bijedić, ali i pokojni gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić. Tu su i rukometaši braća Karačić, Mario Marić i drugi sportaši, i poznate osobe koje se rado prisjete „svoje“ Gimnazije.
U školi je radio i jedan biskup, odnosno nadbiskup dr. Petar Čule koji je studirao u Belgiji, a doktorirao u Innsbrucku te po povratku 1923. godine, upravo prije sto godina, predavao vjeronauk i francuski jezik, a od 1926. do 1928. i filozofiju. Kažu dobro se snalazio i u matematici i njemačkom jeziku, i da je mijenjao profesore koji su za vrijeme blagdana putovali u Austriju. Predavao je još i od 1931. do 1941. godine, a 1942. je imenovan biskupom. Prošlost ove škole je zbilja živopisna i sigurno je bila temelj obrazovanja u Hercegovini. U njoj se zrcali i sva prošlost ovih krajeva, pa i ratova kada je bila zatvorena, gladi i teška vremena, jedna od rijetkih Austro-ugarskih institucija koja nosi to iskustvo.
Danas škola odgaja i obrazuje učenike po dva temeljna nastavna plana i programa na hrvatskom i bosanskom, te engleskom jeziku jer je na trećem katu Koledž. Također, tu je i dvojezična nastava na francuskom jeziku a još se uče njemački i latinski jezik. Možemo kazati – svijet u malom. Važna je za sve, Grad Mostar i Hercegovačko-neretvansku županiju, ali i cijelu Hercegovinu, jer je bila i ostala temelj školstva i stoljetnog generacijskog obrazovanja šireg prostora od sjevera i Vojvodine do južne Dalmacije te cijele Bosne i Hercegovine.
AUDIO: prof. Ankica Čović
