Svakog 21. rujna, obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koju je početkom 20-og
vijeka otkrio njemački psihijatar i neuropatolog dr. Alois Alzheimer. U svijetu je od ove bolesti
oboljelo preko 55 milijuna ljudi, a svake 3 sekunde pojavljuje se novi slučaj.
Alzheimerova bolest nastaje najčešće u dobi iznad 65 godina i nepoznatog je uzroka. Odlikuje se
nagomilavanjem tau proteina i beta amiloida u mozgu, što dovodi do oštećenja i postepenog
propadanja moždanih nervnih ćelija (neurona), ključnih za sve ljudske aktivnosti. Prvi neuroni
koji bivaju oštećeni nalaze seu dijelovima mozga odgovornim za pamćenje, jezik i razumijevanje
jezika, pažnju, rasuđivanje i orijentaciju zbog čega su prvi simptomi Alzheimerove bolesti obično
problemi s tim funkcijama (kognitivni problemi). Također, mogu nastati promjene u
raspoloženju, ličnosti ili ponašanju, kao što su apatija, zbunjenost te pojačana sumnjičavost i
strah.
Širenjem promjena u mozgu, kod teškog oblika, bolesnici ne mogu hodati, samostalno se hraniti
ili obavljati bilo koje druge svakodnevne aktivnosti te mogu postati i inkontinentni, tj. izgubiti
kontrolu nad mokrenjem i defekacijom. U ovoj fazi potpuno je izgubljeno kratkoročno i
dugoročno pamćenje, kod nekih se javljaju i poteškoće s gutanjem, veći rizik od
pothranjenosti, upale pluća (naročito zbog aspiracije) te nastanka dekubitusa. Pacijenti u
potpunosti ovise o drugima te se obično smještaju u specijalizirane ustanove.
Rizikofaktori za nastanak Alzheimerove bolesti mogu se podijeliti na promjenljive i
nepromjenljive.
Nepromjenljivi (oni na koje ne možemo uticati) su:
Dob – najjači pojedinačni rizik (rizik raste značajno nakon 65. godine)
Nasljedni faktori
Pol – žene imaju nešto veći rizik (djelomično zbog dužeg životnog vijeka)
Porodična anamneza demencije – važno naročito ako su roditelji ili braća/sestre oboljeli
Promjenljivi rizikofaktori (oni na koje se može uticati) su:
Socijalni – socijalna izolacija, usamljenost
Kognitivni – nedostatak mentalne aktivnosti i angažmana (npr. čitanje, učenje, društvene
aktivnosti)
Zdravstveni – kardiovaskularni rizici – hipertenzijja, koronarna bolest srca; dijabetes;
hiperlipidemija; gojaznost; moždani udar i druga cerebrovaskularna oboljenja; povrede
glave; depresija; senzorni gubici, naročito gubitak sluha (povezan s većim rizikom od
demencije)
Faktori životnog stila – fizička neaktivnost, nezdrava ishrana (npr. visok unos zasićenih
masti i šećera, manjak omega-3 masnih kiselina i povrća), pušenje, prekomjerno
konzumiranje alkohola, nedovoljno sna i poremećaji spavanja
Nažalost, Alzheimerova bolest je još uvijek neizlječiva ali postojeći standardni lijekovi
usporavaju njeno napredovanje, uz individualiziranu primjenu nefarmakoloških metoda kao što
su tjelesne vježbe, radna terapija, muzikoterapija i grupna terapija.
S obzirom da je dejstvo lijekova efikasnije kod osoba sa blagom Alzheimerovom bolešću, veoma
je važno na vrijeme prepoznati rane znakove i uspostaviti dijagnozu.
Rani znakovi Alzheimerove bolesti su:
-poteškoće u pamćenju, gubitak sjećanja za nedavne događaje
-poremećaj mišljenja (nerazumijevanje pojmova)
-poteškoće u obavljanju do tada poznatih zadataka
-poteškoće u govoru (traženje riječi, zamjena sa neadekvatnim), pisanju i čitanju
-osamljivanje, povlačenje iz društvenih aktivnosti
-gubitak orijentacije u vremenu i prostoru
-učestalo gubljenje i zametanje stvari
-promjene u ponašanju i raspoloženju.
Iako ne postoji dokazana metoda za sprječavanje Alzheimerove bolesti, postoje načini kojima se
postiže smanjenje rizika:
-Kontrolišite visok krvni pritisak.
-Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
-Kontrolišite nivo šećera u krvi, razgovarajte sa svojim ljekarom o tome kako smanjiti rizik od
dijabetesa ili bolje upravljati dijabetesom.
-Prestanite pušiti.
-Osigurajte dovoljno kvalitetnog sna. Potražite tretman za poremećaj spavanja, ukoliko ga
imate.
-Zdravo se hranite sa naglaskom na voće, povrće, integralne žitarice, ribu, piletinu, orašaste
plodove, mahunarke i zdrave masnoće poput maslinovog ulja, a ograničite zasićene masnoće,
crveno meso i šećer.
-Ostanite mentalno, fizički i društveno aktivni.
-Brinite o svom mentalnom i fizičkom zdravlju i potražite pomoć ukoliko imate zdravstvenih
tegoba.
-Čuvajte svoj sluh i liječite probleme sa sluhom; koristite slušni aparat ako je potreban.
-Izbjegavajte povrede glave (npr. koristite sigurnosni pojas, nosite kacigu prilikom bavljenja
sportom i spriječite padove u svom domu smanjenjem nereda i poboljšanjem rasvjete).
Pravilnim odnosom prema životnim navikama i brigom o svom zdravlju smanjujemo i rizik od
nastanka Alzheimerove bolesti.
