Filozofski fakultet SUM-a
Svečano otvorena Međunarodna znanstvena konferencija Identiteti– Kulture – Jezici o
temi 1100. obljetnica hrvatskoga kraljevstva
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a u suradnji s Maticom hrvatskom i
Družbom „Braća Hrvatskoga Zmaja“, svečano je otvoreno posebno izdanje dvodnevne 11.
Međunarodne znanstvene konferencije Identiteti – Kulture – Jezici pod naslovom „1100.
obljetnica hrvatskoga kraljevstva“.
Predsjednik Organizacijskog i znanstvenog odbora konferencije i prodekan za znanost
Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Marko Odak je kazao kako je obilježavanje ove obljetnice u
BiH, osobito na akademskoj razini, važno jer doprinosi očuvanju i afirmaciji zajedničke
kulturno-povijesne baštine Hrvata s obje strane granice. „Konferencija postaje najviši oblik
znanstvenog promišljanja ovog povijesnog jubileja jer okuplja istaknute znanstvenike iz
različitih zemalja i disciplina, potiče dijalog i interdisciplinarni pristup te omogućuje da se
povijesni značaj hrvatskoga kraljevstva sagleda u širem, europskom i suvremenom
kontekstu.“
Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ prof. dr. sc. Mislav Grgić je rekao kako su
prazmajevi postavili spomen-obilježja diljem hrvatskih zemalja, a danas sto godina kasnije,
nastavljaju tradiciju s 61 projektom u 2025. godini.
Mislav Grgić, veliki meštar Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", istaknuo je kako je ova
organizacija sudjelovala i u obilježavanju tisućite obljetnice 1925. godine. „Naši učenici kroz
školsku literaturu uče i znaju tko je bio kralj Tomislav, najvažnija povijesna ličnost Hrvatskog
Kraljevstva i prvi hrvatski kralj. Popularizacija njegove uloge iznimno je važna, a dovoljno je
pogledati broj ulica, trgova i parkova koji nose njegovo ime diljem hrvatskih krajeva. Taj broj
nadilazi bilo kojeg drugog lika.“
Jedan od plenarnih izlagača prof. dr. sc. Damir Zorić se prisjetio kako su u mostarskim
novinama 'Osvit' građani predložili proslavu tisućite obljetnice. „Identitet nije samo stvar
historiografije, već i umjetnosti, kulture sjećanja i osobne volje, a to temeljim na dvije
ključne sastavnice – volji da se s nečim poistovjetimo i povijesnim činjenicama koje tu volju
podupiru.“
Dr. sc. Mario Jareb je naglasio kako poruke koju nose spomen-obilježja iz 1925. godine i
danas imaju snažno značenje. Citirao je natpise s pojedinih spomenika „još nas ima, još smo
tu nakon tisuću godina“ te je dodao kako su Hrvati tada, predvođeni kulturnim ustanovama,
jasno pokazali da postoje i da imaju identitet.
Predstavljeno je posebno izdanje časopisa Hrvatska revija, pod uredničkim vodstvom prof. dr.
sc. Mirjane Polić Bobić, naslovljeno „Tisuću sto godina Hrvatskoga kraljevstva u Hrvatskoj
reviji“. Prof. Polić Bobić je kazala kako časopis izlazi četiri puta godišnje i da se bavi
hrvatskim kulturnim i društvenim temama kao i temama povezanima s Hrvatskom i
hrvatskim nacionalnim korpusom. „Revija se u cijelosti posvećuje jednoj temi jedino ako je
to tema od posebnog značaja, kao što je ova obljetnica, a broj izazvao ogromno zanimanje.“
Otvorena je izložba Duvno polje – kraljevsko prijestolje: suvremena interpretacija predaje o
krunidbi kralja Tomislava, autora dr. sc. o. Zvonke Martića.
Klapa Drača izvela je skladbu „Na novu plovidbu“ autora don Dragana Filipovića te su
kulturni dio programa upotpunili izvedbama posvećenima kralju Tomislavu.
Drugi dan konferencije, 16. svibnja, posvećen je znanstvenim izlaganjima. U sklopu
konferencije bit će održano 26 izlaganja, a plenarni dio okupit će istaknute hrvatske
znanstvenike različitih područja koji će rasvijetliti povijesne, jezične, kulturne, pravne i
političke aspekte hrvatske kraljevske baštine.
Nakon zajedničkog prijedloga Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, a na
temelju jednoglasne odluke Hrvatskoga sabora o proglašenju 2025. godine godinom
obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva, prihvaćen je prijedlog Filozofskog
fakulteta da se upravo ova konferencija uvrsti u službeni program proslave obljetnice.
